Macelj: 73. obljetnica stradanja žrtava komunističkog režima


Misnim slavljem koje je u crkvi Muke Isusove u Maclju predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u nedjelju 3. lipnja obilježena je 73. obljetnica stradanja brojnih žrtava komunističkog režima koje se dogodilo početkom lipnja 1945.

Foto: Andjelko Suhodolcan/24sata

Foto: Andjelko Suhodolcan/24sata

 

Kardinal Puljić u propovijedi je poručio da treba istražiti sva grobišta kako bi znali istinu te da ako netko danas opstruira istraživanja, onda sam sudjeluje u zločinima. Istaknuo je da je njegova vjernička i nacionalna dužnost bila doći ovdje i da ga na tom mjestu prolaze trnci zbog zločina prije 73 godine i velikog broja stradalih.

„Nismo danas došli ovdje da bismo u sebi probudili mržnju, nego da svjedočimo istinu, a nju ćemo znati samo kada istražimo sva grobišta", poručio je nadbiskup Puljić te zapitao zašto se to sve sporo odvija. Naglasio je da ako netko danas opstruira istraživanja, onda sam sudjeluje u zločinima. Dodao je kako nema pomirbe dok se svaka stvar ne nazove pravim imenom. Kazao je kako Crkva ne može istraživati zločine i grobišta, ali je njezina obveza govoriti istinu.

„Ovdje tražimo utjehu za život, ali i hrabrost da se znamo nositi s problemima", kazao je kardinal Puljić.

Macelj je najveće stratište nakon Drugoga svjetskog rata na području Republike Hrvatske. Nakon genocida počinjenoga 1945. maceljska je šuma proglašena Titovim lovištem u koju je bio zabranjen ulaz. Šutnja o stradavanju u maceljskim šumama prestaje s utemeljenjem samostalne demokratske hrvatske države 1990. Zagrebački nadbiskup i kardinal Franjo Kuharić na stratištu Lepa Bukva 9. lipnja 1991. prvi je put služio svetu misu za sve žrtve Križnoga puta i javno je progovorio o ovim zločinima. Nakon toga u lipnju 1992. Državna komisija Hrvatskog sabora započinje istraživanja. Ukupno su na području Macelja istražene 23 jame i pronađeni zemni ostatci 1 163 osoba. Oko 130 jama ostalo je neistraženo a smatra se da je na Macelju stradalo oko 13 000 žrtava. U Macelju se nalaze i ostaci 21 svećenika, franjevaca i bogoslova, ubijenih u noći s 4. na 5. lipnja 1945. godine.

KT