Sarajevo

Zajedništvo i prava temeljiti na dijalogu


Okrugli stol s temom "Promicanje dijaloga za održavanje mira: Uloga vjerskih zajednica i radničkih pokreta" održan je 14. travnja u Sarajevu.

Foto: Lidija Pavlović-Grgić

Foto: Lidija Pavlović-Grgić

Organizatori ovog događaja su HKD Napredak i Pokret kršćanskih radnika iz Rima, a u sklopu Napretkovih uskrsnih dana održan je u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu.

Sudionici su bili eminentni gosti: reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, predsjednik Židovske zajednice BiH Jakob Finci, generalni tajnik Biskupske konferencije BiH mons. Ivo Tomašević, iguman manastira Žitomislići Danilo Pavlović, direktor Nacionalnog ureda za socijalne i radničke probleme Talijanske biskupske konferencije mons. Fabian Longoni i predsjednik Pokreta kršćanskih radnika Carlo Costalli.

Za pozdravne riječi i moderiranje programa bio je zadužen predsjednik HKD-a Napredak prof. dr. Franjo Topić, a za simultani prijevod Pavle Mijović, dopredsjednik Središnje uprave Napretka.

Predsjednik Napretka je svima zahvalio na sudioništvu izrazivši zadovoljstvo što je u BiH upriličen ovaj značajni skup posvećen dijalogu. Podsjetio je i na obljetnicu dolaska Sv. pape Ivana Pavla II. u Sarajevo, koji je bio jedan od velikih promotora ekumenizma i dijaloga.

Carlo Costalli istaknuo je kako Pokret kršćanskih radnika dugi niz godina surađuje u BiH i zemljama Balkana s Napretkom s ciljem dijaloga, mira i europskih integracija. Prema njegovim riječima, ono što radi Napredak u BiH prepoznato je i u inozemstvu. "Mi se vraćamo u Sarajevo, već smo mnogo puta bili ovdje kako bismo nastavili svoj rad na Balkanu, posao koji traje već više godina, a koji promiče dijalog i europske integracije. To su dvoje povezane stvarnosti s ciljem razvoja mira na Balkanu", naveo je Costalli istaknuvši kako kulturni, društveni i međuvjerski dijalog trebaju biti temelj svake aktivnosti u tom smjeru.   

Reisu-l-ulema Kavazović podijelio je svoja razmišljanja o dijalogu i radničkim pravima s gledišta islama. "Zadaća nas iz vjerskih zajednica je poučavati temeljnim vrijednostima vjere i ljudskim pravima, poput prava na život, rad, imovinu i ljudsko dostojanstvo, i nadati se da će ona u našem društvu zaživjeti. Kada se pozivamo na ljudska prava, pozivamo se na prirodna prava čovjeka koja su neotuđiva i neodvojiva od njegove ličnosti. Iako nemamo vlasti ili moći nad onima koji se obvezali da će ta prava garantirati ljudima, mi ipak moramo biti dosljedni našem vjerskom nauku i uvijek biti na strani obespravljenih i onih kojima je pomoć potrebna. Dijalog među ljudima nema alternativu, često to ponavljamo, ali to nije i ne bi trebala biti samo fraza kojom popunjavamo naš govor i činimo ga efektnijim. Dijalog o vrijednostima i pravima u društvu neophodno je voditi na svim razinama, a dijalog između poslodavaca i radnika o pravima i radnoj etici od iznimne je važnosti je za pojedinca i društvo u cjelini. Zato nije zgoreg iznova se podsjećani naše obveze prema onima koji pošteno zarađuju svoju koru kruha, a koji se susreću s brojnim preprekama svojih osnovnih prava", poručio je ef. Kavazović.

Jakob Finci je u svojem izlaganju stavio naglasak na dijalog u BiH osvrnuvši se na povijesne i sadašnje prilike, a u tom smislu osobito na međureligijsku suradnju koju posljednji rat nije prekinuo. "Dijalog u ovim krajevima postoji već nekoliko stotina godina otkako ovdje žive ljudi različitih vjerskih opredjeljenja. Naravno, on je sada i formaliziran u određenim okvirima. Moja današnja tema je uloga MRV-a u međureligijskom dijalogu i dijalogu općenito, aktivnostima MRV-a i onomu što se pokušava uraditi da svim građanima BiH bude bolje", kazao nam je Finci dodavši kako treba osigurati ravnopravnost svih građana na teritoriju BiH i osjećaj da žive da žive u sigurnom okružju u kojem ih nitko neće ugroziti zato što se na različit način mole istom Bogu. Također, dodao je, treba osigurati bolji i sretniji život, kako se iz ove zemlje ne bi samo odlazilo, nego da se u nju i vraćaju oni koji su otišli kad su morali. "To su temelji na kojima radi MRV. Osim toga, puno pokušavamo učiniti na području edukacije mladih, povezivanju žena vjernica i rada s budućim vjerskim službenicima organizirajući susrete studenata bogoslovnih fakulteta u našoj zemlji", naveo je predsjednik Židovske zajednice BiH koji je u izlaganju spomenuo kako je MRV u BiH prvo međureligijsko vijeće te vrste u svijetu.

Iguman Danilo Pavlović je kazao kako je veoma značajno govoriti o miru ne samo u BiH, ne samo iz perspektive mira u smislu stabilizacije odnosa, nego istinskog, dubokog mira koji Krist daje i obećava u Ivanovu Evanđelju gdje kaže: "Mir svoj ostavljam, mir vam svoj dajem." "To me potaknulo da razmišljam o miru, a onda također i o dijalogu koji je najbolji način promoviranja mira. Moj je naglasak na tomu da je posao provedbe promoviranja mira uvijek posao koji zahtjeva veliku žrtvu. Ljudi koji se time bave nisu najčešće dobro prihvaćeni ni dobro razumijevani niti u društvu, niti od onih koji bi ih trebali razumjeti. Oni zaista moraju podnijeti napor i žrtvu te biti ustrajni u svojem poslanju", rekao nam je iguman Pavlović koji je u svojem obraćanju osobito ukazao na primjer Isusa u kojem treba tražiti snagu za postizanje mira navevši i da miru treba govoriti i za njega moliti dok ga je Crkva dužna  nositi i propovijedati. "Crkva mora voditi dijalog sa svijetom tako da bude svjedok Kristova mira. I najprije to nije uzaludan posao jer tješiti slabe, zavijat rane, hraniti gladne, suosjećati s prognanima, davati nadu beznadežnima - jedan je od prvotnih zadataka koji svaki član crkvene zajednice mora činiti", naglasio je iguman Danilo. Naveo je kako i kako kršćani i muslimani, pored mnogih različitosti u ispovijedanju vjere, svoje zajedništvo mogu temeljiti upravo na miru kao Božjem daru kojem zajednički težimo.

Mons. Ivo Tomašević govorio je o ulozi Katoličke Crkve u dijalogu. "Katolička Crkva kao dio univerzalne Crkve, između ostaloga, pozvana je promicati dijalog s drugima i drugačijima. imajući u vidu različitosti koje postoje u BiH, taj dijalog ima posebnu važnost", poručio je mons. Tomašević.
Osvrnuo se i na brojne izjave, dijaloške susrete, razne inicijative i aktivnosti koje je pokrenula BK BiH, osnutak i djelovanje MRV-a te konkretne inicijative crkvenih institucija, franjevaca i drugih redovničkih zajednica. Istaknuo je i brojne značajne socijalne projekte Caritasa, Katoličkih školskih centara, Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II... Podsjetio je i na suradnju Katoličkog bogoslovnog fakulteta, Fakulteta islamskih nauka i Pravoslavni bogoslovni fakultet u Foči, koji su pokrenuli master studij. "To su konkretne inicijative na planu dijaloga koje poduzima Katolička Crkva zajedno s Islamskom zajednicom, Srpskom Pravoslavnom Crkvom i Jevrejskom zajednicom. To je dijalog koji je tako nužan i potreban da bi se izgradilo društvo u kojem će se ljudi dobro osjećati, jedni druge poznavati, poštivati te zajedno živjeti", kazao je mons. Tomašević.

Mons. Fabian Longoni se u prvom dijelu izlaganja fokusirao na prijedlog koji predsjednik Talijanske biskupske konferencije kardinal Bassetti želi provesti u svim zemljama koje graniče na Mediteranu. "BiH ima jedan mali dio na Mediteranu, ali smatramo da je on vrlo važan jer pokazuje da se ona nalazi u tom mediteranskom krugu koji je predmet od interesa Talijanske biskupske konferencije. Naša je intencija od Mediterana napraviti jedno križište različitih kultura i nacija, sve s ciljem izgradnje mira i razvoja. Vjerujemo da BiH, posebno zbog svojeg nedavnog iskustva vezanog za rat, može biti primjer kako rješavati postojeće društvene probleme svim državama svijeta. Talijanska biskupska konferencija će baš zbog ovoga organizirati jednu konferenciju, najvjerojatnije u Rimu, na koju će biti pozvani svi predstavnici vjerskih zajednica i različitih kulturnih društava iz ovog dijela svijeta", najavio je mons. Longoni čiji je drugi dio predavanja bio vezan za rad kao mjesto susreta između osobe, kulture i vjere.

Nakon izlaganja uslijedila je rasprava, a poslije programa sudionici su posjetili Napretkov Multimedijalni centar za dijalog na Trebeviću.

L. P. G.