Sarajevo

BK BiH i HBK – zajedništvo u molitvi za papu Franju


U okviru XX. redovitog zajedničkog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije, 13. ožujka slavljena je sveta misa u sarajevskoj katedrali.

Foto: Lidija Pavlović-Grgić

Foto: Lidija Pavlović-Grgić

 

Misno slavlje 13. ožujka, na petu godišnjicu izbora pape Franje, predvodio je predsjednik BK-a BiH Vinko kard. Puljić, vrhbosanski nadbiskup i metropolit, a prigodnu propovijed uputio je predsjednik HBK-a mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup. U koncelebraciji su bili članovi dviju biskupskih konferencija, apostolski nuncij u BiH Luigi Pezzuto te brojni drugi svećenici, uz nazočnost velikog broja vjernika.

„Ovom večernjom svetom misom želimo na poseban način u ovom lijepom zajedništvu moliti za Svetoga Oca koji je na današnji dan prije pet godina izabran za Papu. Zato, na svoj način, ovo je naše jedinstvo s Papom, Petrovim nasljednikom“, kazao je na početku misnog slavlja kardinal Puljić, a potom uputio riječi pozdrava i dobrodošlice nazočnima – apostolskom nunciju, kardinalu Josipu Bozaniću, mons. Puljiću i svima nazočnima. „Ovdje smo u zajedništvu kao Crkva iz BiH i Hrvatske, koja moli za Papu, ali i za naš narod da ostane vjeran Bogu i Crkvi u svim iskušenjima koja prolazimo“, istaknuo je predsjednik BK BiH.

Propovijed predsjednika HBK-a bila je u znaku pete obljetnice izbora pape Franje. Podsjetivši na njegov put od Argentine do Vatikana, istaknuo je, između ostalog, da je poglavar Katoličke Crkve i danas isti kao onda kada je djelovao u svojoj domovini – uvijek je bio i ostao pastir siromaha i glas onih koji glasa nemaju, pritom ne bježeći ni od ljudi ni od problema.

„Svojim postupcima i govorima u kratkom vremenu stekao je naklonost ljudi kojima je htio priopćiti da ih Bog voli, oprašta im i želi da se spase. Pokrenuo je reformu Rimske Kurije, hrabro i s povjerenjem u Duha Svetoga koji vodi Crkvu u vjeri i nadi. Zanimljivo je, veli pater Lombardi, kako su njegove spontane geste, telefonske pozive i drugo što je izlazilo izvan uobičajenog protokola, brže shvatili i pozitivno ocijenili oni za koje velimo da su 'udaljeni', nego mi koji mislimo kako smo mu 'blizu'. Papa Franjo pokazuje kako vjeruje više u snagu susreta, nego u moć pregovora i potpisa. On takvim svojim stilom izvrsno promiče i dijalog i mir“, kazao je zadarski nadbiskup.

Podsjetio je i kako se Sveti Otac nikada ne umara ponavljati kako su odlike Božjeg milosrđa očinska briga i majčinska nježnost prema svima, a posebice prema slabima i siromašnima, pa poziva sve, osobito one koji vode brigu o drugima, biskupe, svećenike, roditelje, odgojitelje, političare i poslodavce neka to imaju stalno pred očima.

Propovjednik se osvrnuo i na slučajeve kada su Papine riječi izvađene iz konteksta te tako prenesene u medijima. „Klasičan primjer prešućivanja i vađenja Papinih riječi iz konteksta čitamo ovih dana. U svojoj redovitoj katehezi o svetoj misi papa Franjo je, između ostaloga, doslovno rekao: 'Velečasni, koliko treba platiti da se pod misom spomene moje ime? Ništa, jeste li razumjeli? Ništa. Misa se ne plaća, jer ona je Kristova dragovoljna žrtva, pa je i otkupljenje besplatno.' U daljnjem tumačenju Papa je dodao, a to su svi mediji ispustili: 'Ako želiš pri tomu dati svoj dar, učini to. Samo znaj misa se ne može platiti. I to je važno razumjeti i razlikovati'“, naveo je predsjednik HBK.

U svojoj je propovjedi spomenuo i misli vatikaniste Luigija Accattolija koji je napisao da je papa Franjo 'najveći reformator Crkve u zadnjih stotinu godina', te se osvrnuo na poruke Papine pobudnice Radost evanđelja.

„Njegova pobudnica Radost evanđelja pokazuje zapravo reformatora na djelu. Tamo već u broju 25. on najavljuje kako se 'ne mogu ostaviti stvari da teku kako teku', već treba poduzeti 'pastoralnu i misionarsku obnovu i preobrazbu', pa zahtjeva neka oni 'koji Boga traže ne naiđu na hladnoću zatvorenih vrata' (br. 27). I dodaje s tonom tuge kako se kršćani često ponašaju kao 'kontrolori milosti. A Crkva nije carinarnica, nego očev dom gdje ima mjesta za svakoga' (br. 47). U tom kontekstu u više navrata je govorio kako mu je draža i 'uprljana Crkva koja je izišla na ulicu, nego kad se bavi samom sobom, i zapliće se u protokolarnim uzlovima'. A njegova je žarka želja neka 'obnovljenim snagama aktivno evangelizira' i zauzima se za obranu ljudskog dostojanstva i izgradnju mirnoga suživota među narodima, kao i brigu za očuvanje stvorenoga svijeta (br. 257). Zbog toga poziva i potiče kršćane neka budu 'znakovi nade i neka ostvaruju onu revoluciju nježnosti i dobrote' (br. 88) koja nam je potrebna kao zrak i voda. Posebice u okruženju gdje su ljudi sebični, ne vole se i ne prihvaćaju, već se podcjenjuju i omalovažavaju“, podsjetio je mons. Puljić na pouke Svetog Oca.

Prema njegovim riječima, da ništa drugo nije rekao ili napisao već ovu pobudnicu koja je obilježena radosnim stilom i brojnim poticajima, bilo bi dovoljno uz petu obljetnicu reći: „Bogu hvala za 'papu reformatora'.“ „Svojim riječima, poticajima i gestama on nas potiče i hrabri da 'ne dopustimo da nam se ukrademisijski zanos' (br. 80), kao i 'nada i radost evangelizacije' (br. 83). Posebice pak poziva kršćane neka ne dopuste 'da im se ukrade duh zajedništva i bratske ljubavi' (br. 109).  Neka je blagoslovljeno i vrijeme koje je pred nama, na čelu s reformatorom Papom Franjom!“, poručio je na kraju propovjedi zadarski nadbiskup. 

Misa u katedrali okupila je sve članove BK BiH, a iz Hrvatske su stigli: mons. Želimir Puljić, kardinal Josip Bozanić, mons. Marin Barišić, mons. Ivan Devčić, mons. Tomislav Rogić, mons. Antun Škvorčević, mons. Josip Mrzljak, mons. Vlado Košić, mons. Vjekoslav Huzjak, mons. Mate Uzinić, mons. Dražen Kutleša, mons. Ivica Petanjak, mons. Ivan Šaško, mons. Mijo Gorski, mons. Jure Bogdan, mons. Zdenko Križić, mons. Ante Ivas, biskup u miru, te mons. Petar Palić, imenovani hvarski biskup.

XX. redovito zajedničko zasjedanje članova Biskupske konferencije BK BiH i HBK održat će se u srijedu, 14. ožujka u Nadbiskupskoj rezidenciji u Sarajevu.

U radnom dijelu zasjedanja biskupi će razgovarati o zajedničkim temama, a to su: Hrvatska inozemna pastva, Papinski hrvatski zavod Sv. Jeronima u Rimu, Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH i Nedjelja solidarnosti, Komisija HBK-a i BK-a BiH za Hrvatski martirologij i Ured za prikupljanje svjedočanstava, misijska djelatnost Crkve u Hrvata, a bit će riječi i o liturgijskim pitanjima te o dokumentu za odgoj i izobrazbu budućih svećenika.

Nakon zasjedanja uslijedit će u 12.30 sati u Svećeničkom domu Vrhbosanske nadbiskupije konferencija za novinstvo na kojoj će govoriti predsjednici biskupskih konferencija – kardinal Vinko Puljić i mons. Želimir Puljić.

L. P. G.