Otok na meti sjevernokorejskih prijetnji nastanjuju katolici


Ako Sjeverna Koreja ostvari svoje prijetnje o ispaljivanju projektila na Guam do sredine kolovoza, mnogi stanovnici ovoga otoka vjerojatno će tada biti u crkvama.

Katedrala bazilika Dulce Nombre de Maria

Katedrala bazilika Dulce Nombre de Maria

Piše: Josip Vajdner

To je, kako navodi Aleteia, zato što sveta dužnost poziva katolike da sredinom mjeseca, točnije 15. kolovoza proslavljaju svetkovinu Uznesenja Marijina na Nebo. I stoga što je 85% od 163 000 stanovnika Guama - katolici.

Poziv na molitvu za mudrost

Sjeverna Koreja je u srijedu 9. kolovoza zaprijetila napadom koji bi stvorio "užarenu vatru" diljem teritorija SAD-a u sred Pacifika, tvrdeći da bi se napad mogao dogoditi ovoga mjeseca.

Otok na koji ciljaju, Španjolska je ustupila SAD-u nakon Španjolsko-američkoga rata 1898., a danas je baza za nuklearno opremljene bombardere koji imaju sposobnost udariti Sjevernu Koreju.

Prostor koji je oko 3 380 km jugoistočno od Pyongyanga i 6 115 km zapadno od Honolulua, širok je najviše 20-ak km. Vojna zrakoplovna baza Andersen i Mornarička baza Guam dom su, prema procjenama, za oko 13 000 vojnika i osoblja. Jedna trećina otoka je u vlasništvu američke vojske

Dužnosnici Guama odaslali su izjave u kojima se poziva na smirenost, a nadbiskupija Agana savjetovala je stanovnicima da "svoj pogled upiru u Boga u ovim teškim vremenima kada je ugrožen svjetski mir".

"Ovo je vrijeme da se svi mi držimo zajedno", navedeno je u izjavi nadbiskupije. "Ako su članovi obitelji, redne kolege ili susjedi u nevolji, nađite vremena za razgovor s njima, molite za njih i podsjetite ih na Božu providnost. Mi svo svoje povjerenje stavljamo u Boga", istaknuli su iz nadbiskupije Agana pozivajući katolike da mole "kako bi Duh Sveti nadahnuo naše i vođe svih naroda mudrošću i razumijevanjem da promiču mir a ne rat".

Verbalni rat

U kontekstu nekoliko uspješnih sjevernokorejskih testiranja dugometnih projektila ovoga ljeta, eskalirao je verbalni rat između lidera Sjeverne Koreje i američkih dužnosnika, koji je povećao opasnost od nuklearnoga sukoba.

U utorak 8. kolovoza, američki predsjednik Donald J. Trump obećao je "vatru i bijes kakvu svijet do sada nije vidio" protiv Sjeverne Koreje ako ne prestanu s prijetnjama protiv SAD-a. Pyongyang je odgovorio da njihova vojska dovršava plan kako bi do sredine kolovoza mogla ispaliti četiri projektila srednjega dometa u vode oko Guama te stvoriti "povijesnu užarenu vatru".

Nadbiskupija i vojska

Prostor koji je oko 3 380 km jugoistočno od Pyongyanga i 6 115 km zapadno od Honolulua, širok je najviše 20-ak km. Vojna zrakoplovna baza Andersen i Mornarička baza Guam dom su, prema procjenama, za oko 13 000 vojnika i osoblja. Jedna trećina otoka je, kako piše New York Times, u vlasništvu američke vojske.

Nadbiskupija Agana pokriva cijeli otok. Njome upravlja nadbiskup Michael J. Byrnes koji je rođen je u Detroitu i nekadašnji je rektor tamošnjega bogoslovnog sjemeništa Presvetoga Srca Isusova, a nadbiskupom koadjutorom imenovan je prošloga listopada.

Biskupija Agana osnovana je 14. listopada 1965. kao sufraganska nadbiskupiji San Francisco u Kaliforniji. Na razinu metropolitanskoga sjedišta uzdignuta je 20. svibnja 1984., sa sufraganskim biskupijama Caroline Marshalls i Chalan Kanoa (koja je naknadno dodana 13. siječnja 1985.). Član je Biskupske konferencije Pacifika (Conferentia Episcopalis Pacifici - CEPAC) koja okuplja biskupije nekoliko otoka u Oceaniji.

Nesagledive posljedice

Inače, otok Guam organizirani je i neutjelovljeni teritorij SAD-a kojega uz doseljenike nastanjuje domorodačko stanovništvo Chamorro. Glavni grad je Hagåtña, bivša Agana. S ovog su otoka u ponedjeljak 7. kolovoza poletjela dva bombardera US B-1 kako bi nadlijetala korejski poluotok kao dio "stalne nazočnosti". To upućuje na stratešku važnost Guama za Sjedinjene Države što zna i sjevernokorejski komunistički režim na čelu s Kim Jong-unom. Ovaj je, po mnogočemu bizarni, vođa već u nekoliko navrata nagovještavao rat SAD-u, što uz svakodnevne prijetnje Južnoj Koreji i raketna testiranja, prelazi sve granice. Stoga je UN-ovo Vijeće sigurnosti 5. kolovoza 2017. nametnulo njegovoj zemlji nove sankcije. Dakako, to će u prvome redu pogoditi siromašno stanovništvo i vrlo malo se odraziti na bezumno vodstvo kojemu je, kao i u jugoslavenskom slučaju pod vodstvom Josipa Broza, važnije graditi vojne baze i gomilati oružje, nego podizati životni standard zemlje.

Stoga, upravo zbog te sirotinje, ali i perfidne uloge velike svjetske sile Kine, valja Boga moliti da se ne ostvare prijetnje komunističkoga režima i ne dođe do novoga rata koji bi mogao imati nesagledive posljedice.  

KT