Dr. Alma Ljuca, specijalist transfuziolog

Dobrovoljno, neplaćeno, anonimno darivanje krvi je najhumaniji čin i zavrjeđuje pozornost cijeloga društva


U povodu Svjetskog dana darivatelja krvi koji se obilježava 14. lipnja, o potrebi, važnosti i procesu darivanja krvi razgovarali smo s doktoricom Almom Ljucom.

Razgovarala: Lidija Pavlović-Grgić

Dr. Alma Ljuca radi na Odsjeku za pripremu komponenata iz krvi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. Ona je jedna od liječnika angažiranih u složenom medicinskom procesu koji osigurava spašavanje mnogih života. Govoreći o značaju darivanja krvi, na početku našeg razgovora istaknula je kako se Svjetski dan dobrovoljnih davatelja krvi obilježava kampanjom s temom Krv nas sve povezuje – darivanje krvi kao djelo solidarnosti, a ovogodišnje je geslo Budite tu za nekog drugog, darujte krv, podijelite život unesrećenima i teško bolesnima. „Cilj kampanje je istaknuti priče o ljudima čiji su životi spašeni darovanjem krvi, kao način poticanja redovitih davatelja krvi da nastave darivati i motivirati one koji nikada nisu darivali krv, posebno mladi ljudi“, naglasila je dr. Ljuca koja nam je potom dala stručan i širok uvid u medicinsku sliku, statistike, potrebe, važnosti i humanu dimenziju darivanja krvi.

Kakva je svijest i praksa kad je riječ o darivanju krvi danas u BiH?
U BiH je nizak postotak darivanja krvi, pa moramo svakodnevno raditi na podizanju svijesti građana o značaju darivanja krvi. Kod mladih je potrebno razvijati svijest o tome koliko znači jedna kap darovane krvi, te koliko je bitno da zdravstvene ustanove imaju dovoljne rezerve ovog važnog pokretača života. Postotak dobrovoljnog darivanja krvi u BiH kreće se oko 3% dok je taj postotak u nekim zemljama razvijene Europe viši od 5%.

Kakva je općenita situacija sa zalihama krvi kad je riječ o količinama i krvnim grupama?
U Zavodu za transfuzijsku medicinu FBiH trenutno ima dovoljno zaliha krvi da se zbrinu pacijenti na redovitoj transfuzijskoj terapiji, ali i urgentni slučajevi. Međutim, u transfuziji postoje razdoblja kada je teže doći do davatelja, kao što je vrijeme godišnjih odmora, zimski i ljetni raspust, odnosno onda kada je promet intenziviran na cestama. Moramo imati odgovarajuće zalihe. Zbog samog vijeka trajanja krvi (trombociti svega pet dana, a eritrociti 35 dana) zalihe krvi se moraju stalno obnavljati. Krvna grupa koja je najmanje zastupljena u populaciji je AB Rh D negativna (svega 1%) i B RhD negativna (4%), tako da su i zalihe u odnosu na druge krvne grupe rjeđe. Krvna grupa najviše zastupljena na našim područjima je O RhD+ (38%) i A RhD pozitivna (34%), i samim tim najviše se i traži.

Kakve su statistike u svezi dnevno i godišnje dobivenih krvnih jedinica te broja darivatelja povremenih i redovitih?
Na godišnjoj razini prikupi se oko 14 935 jedinica krvi budući da se iz jedne jedinice krvi pripremaju i do tri komponente (eritrociti, trombociti, plazma), a za liječenje se proslijedi na godišnjoj razini oko 29 848 komponenata krvi. Na dnevnoj razini to je oko 60 jedinica krvi, odnosno do 180 komponenti. U prošloj godini prijavljeno je oko 19 000 davatelja, određeni postotak nije zadovoljio liječnički pregled zdravstvenim stanjem, pa je krv ukupno darivalo oko 14 900, s tim da je oko 6 000 onih koji su darovali prvi put.

Možete li nam pojasniti proces darivanja krvi i reći tko može dati krv i koliko često osoba može darivati krv?
Proces donacije krvi odvija se u nekoliko koraka. Prvi je registracija – računalno upisivanje podataka (ime, prezime, adresa, kontakt telefon).

Slijedi kratki pregled hemoglobina – određivanje razine hemoglobina iz jagodice četvrtog prsta bezbolnom metodom, a po potrebi orijentacijsko određivanje krvne grupe i Rh D statusa.

Treći korak je liječnički pregled – kratka medicinska anamneza o zdravstvenom stanju davatelja, terapiji ukoliko je koristi. Liječnik pregleda ispunjeni upitnik. Slijedi mjerenje pritiska, pulsa, kao i odabir kese za darivanje krvi.

Četvrti korak je donacija – dezinfekcija ubodnog polja materijalom koji je sterilan i za jednokratnu upotrebu. Venepunkcija (uvođenje igle u venu). Donacija traje između osam i 10 minuta, a potom se postavi zavoj na mjesto venepunkcije i slijedi kratki odmor nakon donacije. Zatim bude osvježenje uz zahvalni obrok (sok i keks) i preporuke o ponašanju nakon darivanja krvi.

Poslije donacije važno je:nastaviti uzimati tečnost; ne trenirati toga dana; ne umarati se previše; izbjegavati žurbu, dugo stajanje, pregrijane i zagušljive prostorije, podizanje tereta najmanje četiri sata poslije darivanja; ne konzumirati cigarete iduća dva sata; toga dana ne kretati se kao vozač na dug i naporan put, niti obavljati rizičan posao: penjanje, rad na skeli, ronjenje...

Darivatelj krvi može biti svaka zdrava, punoljetna osoba, starosti od 18 do 65 godina kod koje se liječničkim pregledom te provjerom razine hemoglobina utvrdi da darivanje krvi neće ugroziti nju, niti osobu kojoj bi se ta krv primijenila. Muškarci mogu darivati punu krv svaka tri mjeseca (četiri puta godišnje), a žene svaka četiri mjeseca.

Neki mogu, a ne žele dati krv plašeći se da će im to naškoditi. Koja je medicinska pozadina darivanja krvi u smislu njegova utjecaja na organizam darivatelja?
Postoje razne predrasude o darivanju krvi: „Mogu se zaraziti“, „Stvara se ovisnost“, „Mogu dobiti neku bolest“, „Nemam dovoljno krvi“... To su sve izgovori na koji imamo adekvatan odgovor, odnosno pojašnjenje. Sav materijal za uzimanje krvi (igle, šprice, kese) su sterilni i za jednokratnu upotrebu. Tako da ne postoji mogućnost zaraze. Darivanje krvi neće prouzročiti ovisnost – s darivanjem se može početi i prestati u svako životno doba između 18 i 65 godine života. Darivanjem krvi ne nastaju štetne posljedice ili promjene u organizmu ukoliko se provedu svi propisani postupci pri selekciji davatelja. Mnogi ljudi se bolje osjećaju nakon darivanja krvi, naročito osobe s povišenim krvnim pritiskom. Kod tih osoba darivanje krvi je ujedno ublažavanje simptoma, ali nije način liječenja povišenog pritiska.

Pored humanog, altruističkog motiva – pomoći nekomu, svakako je neizostavan i zdravstveni motiv darivanja krvi.

Magazin Journal of American MedicalAssociation prenosi istraživanje u kojem se navodi da su davatelji u dobi od 43 do 61 godinu, koji su svakih šest mjeseci davali krv, imali znatno manju šansu za dobivanje srčanog udara. Stručnjaci smatraju da pozitivan učinak dolazi zbog smanjivanje previsoke količine željeza u krvi.

Moguće je darivati i trombocite. Zašto je taj pothvat važan, kakav je to medicinski proces?
Pored darivanja pune krvi, postoje i donori krvnih pločica (trombocita). Krvne pločice su važne u procesu zaustavljanja krvarenja. Tako da se preparat trombocita obično primjenjuje kod bolesnika s niskim brojem istih, koji često krvare, što može dovesti do životne ugroženosti. Sam postupak prikupljanja trombocita naziva se trombocitafereza koja podrazumijeva proces izdvajanja i prikupljanja trombocita iz periferne krvi, uz istovremeno vraćanje svih ostalih sastojaka krvi pomoću aparata – separatora krvnih stanica.

Darivanje krvi plemenit je i human čin. Koliko darivatelji pomažući spašavanju života svoje motive za darivanje pronalaze u svojoj vjeri?
Dobrovoljno, neplaćeno, anonimno darivanje krvi je najhumaniji čin i zavrjeđuje pozornost cjelokupnoga društva. Motivi za darivanje krvi su različiti. Na prvom mjestu je altruizam – želja da se nekomu pomogne. Iako mnoge studije navode da čisti altruizam ne postoji i da donori zapravo imaju emocionalne benefite poslije darivanja krvi, mislim da kod nas još uvijek postoji ta crta istinskog altruizma. Svakako da se vjera i njeni postulati smatraju motivom za darivanje krvi. S gledišta vjere pomaganje je u interesu samog pomagača i društva. Pomaganje ima dva važna i osnovna razloga. Prvi je taj da pomagač stiče duhovna savršenstva i ljudske vrijednosti, a drugi da pomoć doista može spasiti osobu ili osobe.

Kakve su aktivnosti Zavoda u smislu animiranja darivanja i kakva je praksa s akcijama u kojima sudjeluju razne skupine ljudi?
Za animiranje davatelja zadužen je naš Odsjek za animaciju i promociju davalaštva u kojem mladi ljudi neumorno rade i iz dana u dan nastoje osigurati dovoljnu količinu uzetih jedinica krvi. Svakodnevno se organiziraju akcije izvan Zavoda (terenski rad) gdje ekipa s opremom dočekuje davatelje i prikuplja krv. Sve planirane akcije se mogu pratiti na našoj web stranici ztmfbih.ba, i ostale aktivnosti na facebook stranici Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH. Osim u Zavodu akcije se provode u školama i na fakultetima gdje se animiraju mladi ljudi na darivanje krvi i na taj način se vrši pomlađivanje populacije u darivanju. Također, razne firme unutar i izvan Kantona ustupaju mjesto ekipi za prikupljanje krvi. Tako pored mlađih novih davatelja značajni su nam stariji, redoviti davatelji koji su tu uvijek da se odazovu kada je pomoć potrebna. Moram spomenuti i aktiviste/volontere Crvenog križa koji upućuju građane o tečnosti koja život znači.