Viduj


Jedan u nizu običaja vezanih uz židovski blagdan Jom Kippur je i tzv. viduj što u doslovnom prijevodu s hebrejskog znači „ispovijed“, a podrazumijeva priznavanje i kajanje za počinjene grijehe te molitvu za oproštenje istih.

Foto: Ilistracija

Foto: Ilistracija

Priredio: Dražen Kustura

Prema tradiciji Izabranog naroda, ovaj običaj svoje utemeljenje ima u samoj Tori, i to u Knjizi brojeva gdje u 5. poglavlju, između ostaloga, stoji: „Kad koji čovjek ili žena počini bilo kakav grijeh na štetu čovjeka ogriješivši se protiv Jahve, i osjeti se krivim, neka prizna počinjeni grijeh, nadoknadi štetu što bolje može te još doda tome petinu i dadne onome kome je nanio nepravdu (Br 5,6-7).“

Pripadnici židovske religije i u svakodnevnom se životu, u svojim molitvama, spominju grijeha te mole oproštenje za njih, osobito u trenutcima bolesti, a na dan Jom Kippura pokajanje je središnji dio bogoslužja.

Sam tekst viduja nije striktno utvrđen te se tijekom vremena mijenjao. Ipak, postoje dva teksta koji se nalaze u molitvenicima i za koje se drži da su najvažniji: ašamnu (griješili smo) i al het šehatanu lefaneha (zbog grijeha koji smo pred Tobom počinili). U oba spomenuta predloška nalazi se čitav niz raznih ljudskih nesavršenosti i eventualnih prijestupa kao što su: prijevara, laž, podmićivanje, kleveta, zle misli, uvrjedljiv razgovor, neiskrena ispovijed, nepoštovanje roditelja i učitelja... Zanimljivo je da Židovi ne mole samo za oproštenje svojih grijeha, nego i onih koji su drugi počinili jer imaju naglašen osjećaj zajedništva: tako da je cijela zajednica odgovorna za postupke pojedinca.

Prema tom vjerovanju, oproštenje od grijeha može zadobiti samo osoba koja se iskreno pokajala. U vrijeme postojanja jeruzalemskog hrama veliki svećenik ispovijedao se u svoje ime i u ime cijelog naroda, a nakon rušenja hrama ovo je postala privatna praksa svakog Židova.