Tešuva


Pojam tešuva je hebrejskog podrijetla i u doslovnom prijevodu znači „kajanje“ ili „pokajanje“, a predstavlja povratak na život u skladu s Božjim zapovijedima. Većina židovskih vjernika ovaj čin kajanja povezuje s velikim blagdanima, tj. desetodnevnim razdobljem od početka Roš (h)a-šana do Jom Kipura.

Foto: Pixabay.com

Foto: Pixabay.com

Priredio: Dražen Kustura

Odlazak u sinagogu u tim danima omogućava vjerniku da uz iskreno kajanje dobije oprost za grijehe koje je počinio protiv Boga. Oprost prijestupa koje je učinio bližnjemu moguć je samo ukoliko je sukob izglađen te ako je oštećena strana oprostila i eventualna šteta nadoknađena. Prema židovskoj tradiciji, kajanje se sastoji od nekoliko etapa: najprije grješnik mora prepoznati i shvatiti u čemu je pogriješio, zatim treba ispraviti štetu koju je nanio, smiriti žrtvu te na posljetku čvrsto odlučiti da to više neće činiti.

Židovsko zakonodavstvo također donosi propise i upute kako se treba ponašati uvrijeđena osoba. Ona je dužna u slučaju da onaj koji je sagriješio iskreno zatraži oprost, to i učiniti najkasnije poslije trećeg zahtjeva, dok se uskraćivanje oprosta smatra okrutnim i po sebi predstavlja grijeh.

Prema rabinskom učenju, na ljudsko ponašanje pored nasljedne i stečene komponente utječe i treći čimbenik, a to je čovjekova duša koja posjeduje slobodnu volju. Upravo iz zloiskorištene slobodne volje nastaje grijeh, ali prema njihovu učenju, duša je ta koja čovjeku daje mogućnost kajanja.