Šavuot


Pojam Šavuot je hebrejskog podrijetla i u doslovnom prijevodu znači „tjedan“, a označava židovski blagdan koji se slavi po isteku sedmog tjedna nakon blagdana Beskvasnih kruhova. Naziva se još i Pedesetnica, a slavi se šestog dana mjeseca sivana (kraj svibnja ili početak lipnja) te predstavlja jedan od triju hodočasničkih blagdana.

Foto: Pixabay.com

Foto: Pixabay.com

Priredio: Dražen Kustura

Prema tradiciji, Šavuot se slavi u znak sjećanja na dan kada je Jahve dao Toru (Bibliju) izabranom narodu koji se okupio na Sinaju nakon izlaska iz egipatskog ropstva, premda povezivanje ovoga blagdana s „davanjem Tore“ nije eksplicitno navedeno u starozavjetnim tekstovima. Nadnevak slavljenja ovog blagdana izravno je povezan s najvećim židovskim blagdanom – Pesahom, te se u Izraelu slavi jedan dan, a u dijaspori (izvan Izraela) dva dana.

Šavuot je također povezan sa sezonom žetve žitarica u Izraelu. U stara vremena žetva je trajala sedam tjedana i predstavljala je vrijeme zadovoljstva. Započinjala je ubiranjem plodova ječma za Pesaha, te završavala žetvom pšenice u vrijeme Šavuota. Tako da ovim blagdanom prestaje i sezona žetve, slično kao što blagdan Sukot predstavlja završetak berbe voća.

Tradicionalno slavljenje Šavuota podrazumijeva izočnost s posla, vjerski dio i svečani večernji obrok. Ovaj blagdan karakteriziraju posebni običaji (minhagim) među kojima su: akdamot (čitanje liturgijskih pjesama za vrijeme jutarnje službe), halav (konzumiranje mliječnih proizvoda), čitanje knjige o Ruti, jerek (ukrašavanje kuća i sinagoga zelenilom) te Limud Tora (čitanje Tore tijekom cijele noći).

Neki od izraza kojima se Šavuot čestita su: „Hagim uzmanim lesason!“(„Neka ti dani žetve budu na radovanje“), „Hag sameah!“ („Radostan blagdan!“), „Buen Moed! Anjus mučus!“(Sretan blagdan! Mnogo godina!).