Džihad


Pojam džihad je arapskog podrijetla i u doslovnom prijevodu znači „borba“. Predstavlja jednu od bitnih religioznih obveza za muslimane, a u Kur'anu se spominje 41 put – najčešće u idiomatskom značenju: „borba na Allahovu putu.“

Piše: Dražen Kustura

Ne odnosi se nužno na borbu fizičkim putem, nego i na duhovnu: protiv strasti (nefsa), đavla (šejtana) i grijeha. Džihad prema islamskoj tradiciji predstavlja svaku težnju, borbu, duhovni, intelektualni ili fizički napor u promicanju dobra, borbi protiv zla i obrani prava svakog čovjeka da slobodno i neometano prakticira islam. Smatra se jednom od važnijih obveza svakog muslimana, a pojedini sunitski učenjaci ga smatraju „šestim stupom islama“, iako službeno nema takav status.

Postoje različita tumačenja džihada, a tri temeljne odrednice su mu: borba za očuvanje

islamske vjere, za očuvanje islamskog društva i općenita borba za obranu islama. U zapadnom svijetu džihad se često prevodi kao „sveti rat“ i obično ima negativan prizvuk, no izvorno muslimanima nije dopušteno voditi agresivni rat, ali im se naređuje obrana u slučaju napada, odnosno ukoliko im je egzistencija dovedena u pitanje. Isto tako i unutar muslimanskog svijeta postoje radikalne struje koje džihad smatraju „svetim ratom“ za širenje islama. No, džihad bi prije svega trebao biti intelektualni i fizički napor u promicanju dobra i vlastite moralne čistoće svakog muslimana.

Osoba koja prakticira džihad naziva se mudžahid. Oba pojma u bh. miljeu, kod nemuslimana, imaju izrazito negativan prizvuk baštinjen na iskustvu posljednjega rata.